MEHR projekt je usmjeren na razvoj i kvalitetu uključenosti ishoda učenja iz ljudskih prava u studijske programe.

Projekt za cilj ima unaprijediti razinu i kvalitetu uključenost ljudskih prava kao sadržaja u studijske programe te unaprijediti metodologiju vrednovanja ishoda učenja koja provode različiti dionici u sustavu visokog obrazovanja, odnosno agencije za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, uprave visokih učilišta, nastavnici te studenti. Osim samih programskih sadržaja, u obliku znanja, vještina i stavova, fokus projekta su i raznovrsnost i prikladnost metoda poduke, kompetencije nastavnika i suradnika te primjerenost načina ispitivanja stečenih ishoda učenja.

Jedan od glavnih ciljeva projekta je razviti zajednički alat - smjernice za vrednovanje te osiguravanje kvalitete ishoda učenja koji uključuju teme i pitanja iz područja ljudskih prava i to na način koji uključuje široki spektar dionika u sustavu, od uprava i tijela za osiguravanje kvalitete do nastavnika i znanstvenika, odnosno studenata, ali nevladinog sektora, stručnjaka iz prakse te predstavnika zanimanja do kojih studijski programi vode.

Tijekom projekta prikupljat će se informacije, odnosno provesti istraživanje putem ankete o tome u kojoj mjeri i na koji način studijski programi uključuju ishode učenja u području ljudskih prava. Anketiranjem su obuhvaćena visoka učilišta sa svojim nastavnicima i studentima analiziranih studijskih programa. 

Analizom podataka dobit će se uvid o uključenosti ishoda učenja s naglaskom na tri aspekta ljudskih prava kao i prepoznati oni studijski programi koji su primjeri dobre prakse.

Projektna istraživanja provode se iz tri različite perspektive. Švedska Agencija za visoko obrazovanje (UKÄ) sa svojim partnerom Karolinska sveučilištem tijekom projekta stavila je naglasak na rodnu perspektivu ljudskih prava, odnosno sljedeće ishode učenja: ljudska prava, rodno uvjetovano i obiteljsko nasilje te nasilje nad djecom. Sveučilište u Lisabonu i portugalska Agencija za vrednovanje i akreditaciju (A3ES) istraživanje provode iz perspektive uključenosti sljedećih ishoda učenja: ljudskih prava, migracije i građanstvo te i međukulturalnih vještina i komunikacije u visokom obrazovanju. Hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci naglasak stavljaju na ljudska prava, dječja prava i participaciju te dijete, odnosno učenik kao aktivni građanin. 

Projektni konzorcij okuplja institucije iz triju europskih zemalja različite veličine, obrazovne strukture i sustava visokog obrazovanja, kao i različitih alata i postupaka procjene ishoda učenja (Hrvatska, Portugal i Švedska) te Europsku organizaciju studenata (ESU) kao krovnu studentsku udrugu u Europi. Nadalje, studentska uključenost u provedbi projekta osigurana je i putem lokalnih studentskih udruga i predstavnika u sve tri zemlje, kao i putem fokusa projekta na poučavanje usmjereno na studenta/icu.

Sve partnerske institucije u projektu imaju priliku ojačati svoje vještine u području vrednovanja i kvalitete ishoda učenja kako onih povezanih s ljudskim pravima tako i vještina iz domene osiguravanja kvalitete ishoda učenja općenito. Tako je korist za agencije i jedinice za unapređenje kvalitete biti i izrada smjernica i priručnika kojeg će projektni partneri predstaviti i međunarodnim udrugama i konzorcijima agencija. Projekt, također, promiče dijalog između nacionalnih agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, visokih učilišta i studenata te omogućuje razmjenu dobre prakse u različitim kulturnim kontekstima.

Nositelj projekta

Swedish Higher Education Authority - UKÄ

 

Partneri

Karolinska Institutet 

European Students' Union - ESU

Agency for Assessment and Accreditation of Higher Education Portugal - A3ES 

Universidade de Lisboa (ULisboa)

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)  

 

Trajanje projekta

Od 1. rujna 2016. godine do 31. kolovoza 2019. godine

 

Vrijednost 

319 855 EUR (u potpunosti financirano sredstvima Europske unije)

 

Opći ciljevi 
  • Razviti smjernice za osiguravanje kvalitete vrednovanja ishoda učenja, s naglaskom na teme iz područja ljudskih prava
  • Promicati dijalog između nacionalnih agencija za osiguravanje kvalitete i visokih učilišta, omogućiti razmjenu dobre prakse u različitim kulturnim kontekstima, kao i razvoj odgovarajućih metoda za usporedbu postupaka vrednovanja kvalitete ishoda učenja na području Europe

 

Specifični ciljevi
  • Prikupiti podatke o studijskim programima iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, primarnog obrazovanja, pedagogije, psihologije i socijalnog rada koji se izvode na hrvatskim visokim učilištima (na preddiplomskim i diplomskim razinama)
  • Prepoznati studijske programe koji su primjeri dobre prakse u smislu poučavanja o ljudskim pravima
  • Unaprijediti rad agencija u području procjene kvalitete ishoda učenja povezanih s ljudskim pravima u svojim postupcima vrednovanja
  • Unaprijediti rad visokih učilišta u daljnjem razvoju kvalitete ishoda učenja nastavnih sadržaja, metoda, kompetencija nastavnika, metoda provjere znanja i vještina.
  • Doprinijeti razvoju kvalitete odgojiteljskih i edukacijskih studijskih programa te uključenosti tema o ljudskim pravima, dječjim pravima i participaciji te djetetu (učeniku) kao aktivnom građaninu
  • Doprinijeti kompetencijama nastavnika i suradnika za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama.